top of page

Xíimbalil tu kúuchil páak’alo’ob Ella

Updated: May 23, 2022

Author: Charles Coc

Translators: Angel Benito Balam Chi, Cesar Alberto Chi Pech,

Mario Huitron Gallegos, and Jacinto Reyes Ciau Lazo (UIMQROO)



Ichil u biinbalil yéetel u suutil te’ Hummingbird Highwayo', ich káajilo’ob, wiitso’ob yéetel nojoch k’áaxo’obil Belize, jump’éel kúuchil ma’ táan u k’abetal u jats’u’utskíintal yéetel Insta wa snapchati’. Ti’ yaan lajun miles ti’ u nojol Belmopan yéetel kex táankuch mile ti’ le bejo’, anik Caves Branch Jungle Lodge yéetel Botanical Garden, jump’éel kúuchil mak’antal chen utia’al máax u kaxant u beetikubaj juntúul yéetel le natureo’.

Leka naats’o’ob tu jool bej le múuch' xoknaalobo' yéetel le ajka'ansajo'obo' ti' le Universityo’ ti Belize, Carloe’ le máax ku máansik le kiisbuts’o’ tu ya'alajto'on ka bik xi’iko’on k jen k pool yo'osal le áak'o’obo’ yéetel le k'áab che'o'ob ku k'as jo'olo'obo’. Ka jóok'on ti' le bejo' utia'al k bin ti' jump'éel nu'ut’il yéetel tunichil bej, u le' le che'o'obo' tu pixajto'on le chokoj K'íino, chen wa ba’ax suutukil ku tats’máani’.

Carloe' tu ya’alaj ka k p’iil k wiich tuméen ma' xan ka k wiil le “royal rat” (le jaalebo'), k'áaxil ch'íich'o'ob, yéetel u láak' ba'alcheo'ob. Jach jump'íit u pajtalil k iliko'ob, ba'ale', mi tuméen chen 9:30 ti’ jatska’ab k’íin. U ma’alobil, j-bino’on k il u jats'uts'il le k’áaxo’. Ti’ le ya’abach kuchilo’ob utia’al u yila’al u kuxtal páak'alo'obal yáan Belize, le Caves Branch Botanical Garden tu macho'on u táakchajil k k'ajóol yo'osalo’ob ka ta k ojeltaj yáan u jéejelasil loolo'ob orchids ti' yéetel epiphytes ich tu láakal le noj lu'umilo’.

Ka j-k’ucho’on ti’ le lodgeo’, táanil k k'ajooltik le nuuxi' peek' Bustero', utia'al u yuumil le najo', chéen chilikbal yáanal le k’íino’ kaj j-t'aano'on tuméen le ajmeyajo’obo’ uti'al u siito’on ba’al k jaantej.



Kaj tour guide nojoch máak Pascual García, máax úuch kaaj u meyaj te’ botanical gardeno’ yaan keex óoxp’éel ja’ab, tu t’aano’on ka tu ts’ajto’on u ju’unil tu’ux tsola’an ba’ax ken k beet te’ k’íino’. Tu tsolajto’on bix u yuumil le kuuchila’, Ella Baron tu li’isajj tu ja’abil 2008, uti'al u beetik u na’atpajal yéetel u yáantal u kanáantal le kex 11,000 u jéejelasil páak’alo’ob yáan Belize.

Yaax táanile' tu j-biso'on tu'ux chen yáan u páak'alil bromelia’ob, k'ajola'an xan bey pineapple. Chen te’ xet' kuuchila' jach yáan ka'ach ya'ab u jéejelasil loolo’ob le beetike' jach ma' u pajtal a p'atik a wicho'ob chen ti' junkúuli'. Le páak'alo'obo’ ku ch'uytalo'ob tu ka'analil le póola'an che’o'obo' yéetel tu k'ab le cheo'obo' yáan wa jaytúul loolo'ob ki'iboktak bey jéex u bookil uti’al Victoria Secret.





Táan k bin ka Mr García tu beetajto’ob k’atchi’ob yo’osal u k’aaba’ob le paak’alo’obo’, ya’abkachilo’ob k’alakt’aano’ob tuméen toop u ya’alalo’ob yéetel toop u k’aajsalo’ob. Tu tsikbatajlto’on xan yo’osal jump’éel túumben meyaj ku beetaj waye’ u k’aaba’e’ "Inventory of Epiphytes of Belize" tu bisaj kex jo’oja’ab ti’ Caves Branch uti’al u ts’o’oksiko’obi’ tu ya’alaj k ajtour guide.


"Utia'al ka laaj anakto’on le ya’abach u jéejelasil pak’alo’ob, k éetmeyajo’ob ya’ab juntéenaj j-óoko’ob ichil u k’axil belize uti’al u laaj moliko’obi’". Leti’e’ tu ya’alaj kex kamp’éel tak jo’op’éel ja’ab ku bin te’ meyaja’, le meyaj jach xaanchajo’ tu bisaj 21 u k’íinil ichil le k’áaxo’ uti’al u kaaxtal túumben t’aano’ob uti’al Belize. Jach chikpajij utschaj tu yich Mr. García u meyaj bey botanist, uchik u kanantik u jéejelasil pak’alo’ob yéetel u ts’aik k’ajoltbilo’ob.


Máan le k’íino’ ka tu tuxtajo’on jump’éel email tuméen Ella Baron, le u nojochil ichil le botanisto’ tu’ux ku ya’alike’ le much’ aj meyajo’obo’ ti’ Caves Branch laylie’ ku ts’aiko’ob k’ajoltbil le paak’alo’obo’ beyxan ku ch’aiko’ob u óochelo’ob yéetel ku ya'aliko’ob ba’ax uláak’ ku cha’antiko’ob. Tu ya’alaj, “Tuláakal le ts’o’ok u ts’íibta’al, oochelo’ob yéetel tuláakal le tikin páak’alo’ob mola’ano’obo', ku bisa’alo’ob ti’ tu kúuchil herbarium ti’ tu naajil Forestry Belmopan.” “Bey jump’éel library ti’ jéejelasil páak’alo’ob, le herbariumo’ ku yáantik le scientistiso’obo’ yéetel le xooknalo’obo’ u yiliko’ob le tikin páak’alo’obo’ uti’al u kaniko’ob yo’osalo’ob".



Ka ts’o’ok k máansal ichil tu’ux yaan le bromelia, j-bisa'abo’on ichil jump'éel ch’ich’il tuunich bej tak tu’ux yaan le orchid. Ichil le bejo’ yaan uláak’ u láak’tsil páak’alo’ob yéetel u che'ilo’obil Belize. Beyxan tik ka’ ilaj “beast from the east”. Yaax taanile’ ka k tukultaj jóok’ol k áalkab, chen ba’ale’, yuum García tu ya’alajto’on le Bustero’ chichan yéetel ku yaabiltik tuláakal máak ku k’uchlo’ob xíimbal.



Yéetel in ts’e’páakat, u ja’ts’utsil u chak boonil junkúul lool mix juntéen in wilej tu betaj in suutik in wich. Jaak’an in wóol táan in chen paktik ka tu nats’ubaj Mr. García ka tu ya’alajten beya’ “Táan in wilik ta k’atabaj yéetel le chocoj boxel chi’obo’”. Ka tu tsikbaltajto’on le páak’alo’ bey u k’aaba’o’ tuméen bey jéex ti’ juntúul ko’olel u bonmaj chak u chi’. Táan k bin, ka a’alajto’on ma’ k wa’atal yaanal kex jaykúul che’obi’ tuméen yaan ch’íich’o’ob yaan u yotocho’ob tu k’abo’obi’ <ku t’uchtalo’ob utia’al u ta'aiko’ob le u’ulabo’obo’>.



Te’ bejo’ jak’ óol tin wilaj le mejen xa’anil najo’obo’ jach uts tu’ux beetano’ob yéetel jats’uts’ máak’antano’ob ichili’, yaan che’o’ob tu ba’apachil yéetel yáanal bo’oy aniko’ob bey xan ku yu’ubal u k’aay le ch’íich’o’obo’ yéetel le máaso’obo’. Juntúul aj-u’ulab táan ka’ach u ki’ yu’ubik u páats’tal u wíinkilal tuméen juntúul ix-páats’ te’elo’.

Kaj k’ucho’on ti’ le xéet’ kuuchil tu’ux yáan orchidso’ob, jk’amo’on tumen jump’éel kaleidoscopeil ti’ boonilo’ob ti’ u ya’abachil orchids. Yuum Garcíae’ tu tsikbaltajto’on le kuuchila’ jkáajij ka’ juntúul eetail tu síiaj ya’abach orchidso’ waye’ tuméen ma’ áanchaj u pajtalil u kanantiko’obi’. Bejlae’, ya’ab paak’alilo’ob yáan waye’ mola’abo’ob ka’ uch le kaxant paak’al Ku ts’o’okole’ tak ilaje’, yóok’ol u lu’umili’j, junkúul saak lool yaan kex jump’éel yaal k’ab u chowakil, mejen wéeweek’ch’aja’an yóok’ol le loolo’ yéetel yook’ol yaan mejen tso’otsel jach bek’echilo’ob.


<Le loola’ u k’aabae’ Alsobia baroniae’> tu tsolaj le guideo’ ka tu ye’esaj u nojbail ti’ Ella Baron, ku bisik u k’aabae’. Jump’éel túumben lool, ma’ chen uti’al Belize beyxan ti’ le máaxo’ob ku xookiko’ob.



Ka ts'o'ok k xíimbalo’, Mr. Garcia tu chinaj u pool ka tu ya'alaj le toop yaan k'amik le kuuchilo' yéetel le íik’o’. Tu tsikbaltaj u k’ananil le u jéejelasil páak’alo’ob yaan Belize, bix u yáantiko’ob u laak’ ba’al ichil le ecosystem. Leti’e’ tu tsikbaltaj xan yóosal uláak’ talamilo’ob máansiko’ob, bey jéex ku k’expajal le k’íino’obo’ yéetel u ch’aakal nukuch che’obo’(deforestation). Ba’ale’ yéetel u táakilil k ojeltik, ki’imak u yóol u máansikto'on tuláakal le ba'ax tu k'ajoltaj yo’osal le páak'alo'ob e’esano’obo’ yéetel jach uts tu yich u yojeltik yaan máak bey jéebixo’ono’ jach ku tan óoltik u kaláantiko’ob le páak’alo’ob yéetel le ba’alcheo’obo’ yaan ichil k’aaxo’.

Yéetel le túumben ba’al ts’o’ok k ojeltiko’ bey xan yéetel le ba’alo’ob yáan k k’a’ajsik tuláakal k kuxtalo’, ki’imáak k óol ka jbiino’on, ta k ilaj jach yáan ya’abach ba’alo’ob u beytal k kaláantik ichil k jats’uts chichan noj lu’umil, Belize.



Photos courtesy of Charles Coc and Caves Branch Jungle Lodge and Botanical Garden.



_____________________

Charles Coc is a biology major at the University of Belize. He lives in San Ignacio Town and enjoys reading as well as hiking, running, and other outdoor activities.


The Yucatec Maya translators Angel Benito Balam Chi, Cesar Alberto Chi Pech Mario Huitron Gallegos, and Jacinto Reyes Ciau Lazo are students at Universidad Intercultural Maya de Quintana Roo (UIMQROO) in Mexico.


62 views0 comments
bottom of page