Jump’éel ki'ichkelem tulum wey Belizee'
- ComePose Blog
- Jul 10, 2021
- 4 min read
Updated: Nov 22, 2024
By Ashley Chablé
Translators: Wilma Uitzil Xiu, Neisy SansoresTun, Cristina Bautista Escamilla, and Alan Monte Borges (UIMQROO)

Lela' ma’ jach táaj k’ajóolta’ani’ jéebix le Chichen Itza, Mexicoo’, wa yaan u wíinkilil táaj ka’analo’ob bey jéebix tun Tikal tu lu’umil Guatemala, chéen ba’ale’ Xunantuniche’ ti’ yaan wey tu méek’tankaajil Belizea’ yaan u jats’utstal ta wich. Ba’axten kex bin táanxe’el lu’umil yo’osal a cha’antik le úuchben múulo’obo’, wa je’el u béeytal a éejentik ta noj lu’umile’ kúuchilo’ob táaj jats’utstak.
Ko’ox kanik bix u ya’ala’al, <Xunantunich> ku juum beya’ /shoo-nan-too-nitch/. A wojel wáaj bey u juum le /Sh/ ich Englishe' bey le /X/ suuk u t’ana’al ich Maaya Mopan yéetel Yucatec. Kex chan talam bix u ts’íibta’ale’, Xunantuniche’ leti’ u jach táaj ma’alob ti’ úuchben múulo’ob. Mix táan in wa’alik tumen ti’ yaan tin kaajale', San Jose Succotz Village, kin wa’alik tumen ku taasik ten ya’abach k’a’ajsajilo’ob jéebix: u ka'ana'antsil xíimbalilo'ob mina’an u xuul ti’ domingo’ob, picnico’ob yéetel in láako’ob, beyxan u k’a’ajsajilo’ob u súutuk ki’ki’ óolil ku yu´uba’al yóok’ol El Castillo -noj úuchben múul- bulk’iin.
Xunantunich u k’áat u ya’al <u xch’úupal ti’ tunich> waa <xch’úupil tunich> ich mayat’áane' jump’eel xe’exe’ek’ k’aaba’ Mopan yéetel Yucatec. Ba’axten ku ya’ala’al ti’ beyo’. Ku ya’ala’ale’ tu k’iinil 1800, juntúul táankelen máak tu yilaj juntúul xch’úupal u búukintmaj u sak nook’ yéetel ki’ichpan icho’ob. Leti’e’ chíikpaj aktáan te’ El Castillo, na’ak te’ eebo’, ka’ tun sa’atij te’ ichil jump’éel le kúuchilo’ob bey joolo’.
¡Jaaj! Chéen bey yóosal le’ jak’ óoltsil ba’ala’. Te’ súutuka’ ko’ox tu’ux k’a’abéet ak bin.
Ichil u beelil San Ignacio yéetel Benquee jump’éel póolbilche’ ku ts’áik tech a k’aambe’enil tu kaajil San Jose Succotz. Tu bimbal a wokol ichil le’ kaaja’ ta no’oje’ yan a wilik mejen kúuchilo’ob tu’ux ku ko’onol meyajo’ob meenta’an yéetel póolbilche’ beyxan ts’íib chuuyo’ob. Ak sa’ak’ol kajnáalilo’obo’ tu ts’aauba’ob u meyajto’ob yóosal u meentiko’ob le’ jach uts póolbilche’obo’ yéetel le ts’íib chuuyo’obo’. Paktej le’ áalkab ja’o’, beyxan tu no’oj, yaan a wilik u ferry , le je’ela’ leti’ kun bisech te’ tu áalkab ja’il Mopan.

U biimbalil yéetel ferryo’ séeba'an, lekan k’uchukech tuláak tséelil Mopane’ jée u
béeytal a ch’a’ik bej a bin tu’ kúuchil áantaj xíimbalo’ wa ka bin xíimbalil yéetel u ki’imak óolil. Kin ts’a óoltiktech ka meent le xíimbala’ wa tech ka tukultik u béeytal a meentike’ lela’ jump’éel xíimbal ku bisik 30 - 40 minutes. Yaan a máan tu ts’u’ k’áax tu'ux jach ku yawat ba’ats’o'ob yéetel u k'aay ch'íich'o'ob. U k'aayil ki’ichkelem k'áax.
Je’eba’axak k’íin ken in xíimbalt le’ t’úulbeja’ ku meentik in tukultik bix ka’achil yéetel in ch’i’ilankabilo’ob, tun taalbal te’ bejil ja’o’ yéetel jump’éel pichel chuup yéetel ja’, jats’uts sáasil te’ ka’ano’, tu piimpim k'abo’ob nukuch che'ob táan u k'aay ch'íich'o'ob yéetel ma’axo'ob táan u báaxal pulikuba'ob, yéetel in wéet láak’tsilo’ob táan k suut te' nojoch naj iknal le k'uujo'obo'. Jach táaj máaja’an u jats’utsil, masa’. Je’elo’ ko’oten túun utia’al xan a wu’uyikabaj jach je’ebix teene’ beyxan táan in núup’kinbaj yéetel in ch’i’ilankabilo’ob.

Lekéen k’uchukech tu chúumukil Xunantuniche’ yaan ka'ap'éel noj k’íiwik: Lelo’oba’ K’íiwik A, K’íiwik B, yaan xan mejentak C yéetel D tu ba’apachil. Le nuxi’ pak’ jach táaj jats’uts ka’analilo’ u k’aaba’e’ El Castillo. Le noj pak'o’ yaan naats’ ti’ 130 feet ka’analil, yéetel tu jach ka’analil yóok’ole’ tu nojole’ jump’éel ki’ichkelem cha’ant náachile’ je’el u béeta’al a wilike’: jats’uts ka’anal k’áaxo’ob yéetel koolo'ob yaan ichil yéetel tu bak’paachil San José Succotz yéetel ti’ Benque Viejo Del Carmen tu tséel Belizee’ yéetel u kaajil Melchor de Mencos, yaan tu táanxel tséel u lu’umil Guatemala.

U pak’ilo’ob le noj pak' El Castilloo’ jump’éel ba’al chéen tu lu’umil Belize u yilk’a’ale’. Chéen ba’ale’, jach kanáant a na’akal. Leken k’uchkech tu yóok’ole’, kanáant a xíimbal, ma’ náats’al tu jáalilo’, beyxan machabaj ma’alob tumeen le k’a’amk’am iik’o’ je’el u pulikeche’.
Ma’ in bíin in tu’ubsik leka' yáax na’aken ti’ El Castillo. Cháambel xíimbalnajen tu mejen pak’il éebo’ob, ka ts’o’oke’ jbinen ichil u bejilo’ob yaan bey joolo’ob ich pak’e’, jach táakchaj in wojéeltik ba’ax seen yaan tu xuul ka’analil. Jach ta'aytak in k'uchul te' ka'analo' k jáan je'elen kultal tu'ux yaanal bo'oy yéetel síis óolal, uti'al in ch'a'ik in wiik' úuchik in seen na'akal te' ka'analo'. Le ba’ax jach táaj jats’uts tin wilaje’, le ba’ax jach tu beetaj in wa’atal in jach in cha’ante’, leti’e pak’ yaan tu taankabil tu ts’íik ti’ El Castillo yéetel úuchben ts’íibo’ob ku ye’esiko’ob ya’ab u jejeláasil ya’abkach maaya óochelo’ob ti’ u xo’okil eek’ (astronomy) yéetel u k’ajlail Maaya’ob.

Xunantuniche’ jump’éel ma’alob kúuchil tu’ux u páajtal a xíimbaltik jump’éel k’íin wa a meentik jump’éel picnic, le Mopan River jach k’ajóolta’an yóosal báaxalo’ob ichil ja’ je’ebix canoeing, kayaking, inner tubing yéetel báaxal ja’ tuláakal le je’elo’oba’ ku meentik a máansik jump’éel ma’alob xíimbalil. Wa chéen taak a xíimbal, wa a cha’antik u kúuchil báaxal le wóoliso’ yéetel úuchben pak'o'ob ku beetiko’ob u máan seenkech ba’alo’ob ta tuukul. Ka tukultik bix ka’achil le kuxtal ka’ach úuchij te ma’alob lu’umila’ tu’ux ku yúuchul paak’áal yéetel le koonolo’ le u bej ja’ Macal yéetel Mopano’ leti’o’ u beelil utia’al u bisa’al máako’ob wa koonol táanxel lu’umilo’ob.


Náachil aj u'ulajo'ob ku taal u k'ajóolto'ob le ki’ichkelen ba’alo’ob p’ata’anto’on tumen k úuchben miatsil maaya'ob. Jéebix lela’ ti’an ta noj lu’umile’ex yéetel ichil le jejeláas ba’alo’ob p’ata’ano’obo’. Ba’axten ma’ u béeytal a kajtale’ex way Belizee’. Ko’oten a k'ajóolt in miatsil, le ba’alob suuka’an k beetik yéetel ba’ax ma’ k’a’abet a tu’ubsik, ko’oten a xíimbalt u ki’ichkelem noj meyajilo’ob a noj lu’um, jump’éel ichil le je’elo’oba’ leti’e Xunantunicho’.

_________________________

Ashley Chablé is an accounting major at the University of Belize. She lives in San Jose Succotz and enjoys dancing and swimming on Sunday afternoons.
The Yucatec Maya translators Wilma Uitzil Xiu, Neisy Sansores Tun, Cristina Bautista Escamilla, and Alan Monte Borges are students at Universidad Intercultural Maya de Quintana Roo (UIMQROO) in Mexico.
Yorumlar